KULTURE
MIKROORGANIZAMA

Ravnoteža crijevne mikrobiote

Što je ljudska mikrobiota,
mikrobiom?

Ljudska mikrobiota (mikrobiom) obuhvaća ukupnost mikroorganizama koji žive u ljudskom tijelu. Uključuje bakterije, gljive, arheje i viruse koji, kada su u ravnoteži, u pravilu nisu štetni te se smatraju sastavnim dijelom normalne fiziologije.

Sve veći broj istraživanja upućuje na povezanost promjena u sastavu mikrobiote s različitim zdravstvenim stanjima, što je područje intenzivnog znanstvenog interesa.

Jeste li znali da ukupna ljudska mikrobiota ima:

10
PUTA

Više stanica
nego ljudsko tijelo

i

150
PUTA

Više gena
nego ljudsko tijelo

oko 1 kg
MASE

Najveći dio ljudske mikrobiote nalazi se u crijevima, osobito u debelom crijevu

Naseljavanje mikroorganizama u probavnom sustavu

Najveće količine mikroorganizama nalaze se u tankom i debelom crijevu. Crijevna mikrobiota obuhvaća desetke bilijuna mikroorganizama, uključujući najmanje 1.000 različitih vrsta, što ilustrira njezinu složenost i raznolikost.

Crijevna mikrobiota tijekom života

Razvoj mikrobiote započinje rođenjem te je pod utjecajem okolnosti poroda (način poroda, okolina i sl.).

Crijevna mikrobiota se u velikoj mjeri oblikuje tijekom prve dvije godine života, a dojenje se navodi kao čimbenik koji tomu pridonosi. Nastavlja se postupno razvijati do približno 12. godine života, kada se smatra da razvoj završava.

Nakon toga mikrobiota se stabilizira te u uobičajenim okolnostima ostaje relativno postojana kroz ostatak života.

Unatoč tome, nakon 50. godine mogu se uočiti kvalitativne i kvantitativne promjene mikrobiote. Mogući pomak ravnoteže između poželjnih i potencijalno patogenih mikroorganizama u literaturi se povezuje s većom osjetljivošću na određena stanja.

Dobne faze u kojima se oblikuje crijevna mikrobiota

Čimbenici koji mogu narušiti ravnotežu crijevne mikrobiote

antibiotici ili drugi lijekovi
pušenje i/ili prekomjerna konzumacija alkohola
prekomjeran unos namirnica životinjskog podrijetla i šećera
antibiotici i pesticidi putem hrane životinjskog i biljnog podrijetla
onečišćenje okoliša
kloriranje vode
physical and mental strain
aging

Što su „probiotici“ odnosno žive kulture mikroorganizama?

Žive kulture mikroorganizama, ili popularno zvane dobre bakterije, su mikroorganizmi koji se unose hranom ili dodacima prehrani. U stručnoj literaturi se opisuju u kontekstu crijevne mikrobiote, pri čemu su ključni čimbenici odabir soja i dovoljna količina unosa.

U literaturi se takve kulture često promatraju u kontekstu mikrobiote, uz naglasak na odabir sojeva i njihovu otpornost.

Što su „prebiotici” (prehrambena vlakna)?

U svijetu se „prebiotici” opisuju kao prehrambena vlakna koja mogu služiti kao selektivni hranjivi supstrat za određene bakterije koje prirodno nastanjuju crijeva.

Jedan od najpoznatijih primjera je inulin,

koji je prirodno prehrambeno vlakno

Sinbiotici,

inovativan pristup

Kombinirane formulacije živih kultura mikroorganizama i prehrambenih vlakana

Cilj kombinacije je istodobno uključiti bakterijske kulture i prehrambena vlakna, pri čemu se u znanstvenom pristupu govori o „sinergiji” sastojaka.

Kulture mikroorganizama i područja istraživanja u zdravlju

Istraživanja u području imunoloških funkcija (homeostaza)
Istraživanja vezana uz crijevnu epitelnu barijeru
Istraživanja osi crijevo–živčani sustav
Istraživanja interakcija s potencijalno patogenim bakterijama
Nutritivni aspekti

Brine o tvojoj mikrobioti

Odabir odgovarajućih vrsta i sojeva bakterijskih kultura
Kvaliteta i sigurnost
Stabilnost tijekom skladištenja
Prikladno za široku populaciju

Odabir odgovarajućih vrsta i sojeva bakterijskih kultura

bactebiom^® sadrži kombinacije bakterijskih kultura u visokoj koncentraciji, uz ciljani odabir sojeva i njihovih omjera, uz naglasak na prikladnost za različite dijelove probavnog sustava.